Susret s novom i starom Bugarskom

Nastavljajući plodnu suradnju bugarskih i hrvatskih povjesničara, kulturologa i jezikoslovaca, Povijesni fakultet Sveučilišta Sveti Kliment Ohridski u Sofiji pozvao je Maticu hrvatsku i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu da pošalju svoje predstavnike u studijski posjet i putujući seminar Srednjovjekovni bugarski glavni gradovi. Koncem ožujka u Maticu hrvatsku došla je dekanica Mira Markova s docentom Angelom Nikolovom. Predstavili su svoj program kojim žele promicati kvalitetu i razvitak bugarskih studija u inozemstvu. Bilo je to na tragu književnog stvaranja, proučavanja te istraživanja povijesti i narodnog života zasvjedočenih u knjigama i časopisima Matice hrvatske. Uz djela hrvatskih književnika i povjesničara, putopisaca i umjetnika osobito je važna knjiga Kneževina Bugarska, koju je u svom petoknjižju Slike iz obćega zemljopisa (knjiga V, dio II) objavio Ivan Hoić godine 1900. 

To djelo prevela je Rumjana Božilova na bugarski jezik, a objavila IK Gutenberg u Sofiji 2008. Monografija Dr. Fran Gundrum Oriovčanin koju je napisao Franjo Husinec, a objavio Ogranak Matice hrvatske u Križevcima 2001. u prijevodu Rumjane Božilove objavljena je u Sofiji 2006. u izdanju Akademičnog izdatelstva Prof. Marin Drinov.

Nacionalni povijesni i arheološki rezervat Pliska, ostaci Velike bazilike nakon djelomične restauracije

Na promociji studenata Sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji

Odazivajući se pozivu Sveučilišta Sveti Kliment Ohridski, u Bugarsku su se uputili predstavnici Matice hrvatske Franjo Husinec, Stipe Kutleša i Stjepan Sučić te predstavnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Gračanin. Dogovoreno je da se prigodom studijskog posjeta priredi predstavljanje knjiga Matice hrvatske – djela Ruđera Josipa Boškovića objavljenih u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti i knjige Franje Husinca o Franu Gundrumu Oriovčaninu.

Plodna i postojana
suradnja

Kad smo 16. svibnja stigli u Sofiju, dekanica Mira Markova pozvala nas je na promociju studenata Fakulteta povijesti. U krasnom zdanju Sveučilišta bili smo dionici svečanosti i gledali sretne i razdragane upravo promovirane profesore povijesti, etnologije, arheologije, arhivistike i dokumentaristike, hebraistike... Vidjeli smo velebno Sveučilište, Sveučilišnu knjižnicu, nakratko pogledali čitaonice i zbirke rijetkih knjiga. U ozračju srdačnoga bugarskog gostoljublja razgovarali smo s profesoricom Mirom Markovom i njezinim kolegama i suradnicima o djelovanju Matice hrvatske, o Bugarskoj i Bugarima u hrvatskoj knjizi tijekom stoljeća, o programima za učenike i studente, a osobito o programu Erasmus i iskustvima sveučilišne nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, gdje je bugarskih studenata bilo još u 19. stoljeću, a koje i danas ima bogato iskustvo s europskim sveučilištima u razmjeni znanja i organiziranju sveučilišne nastave. Znatan prilog tim razgovorima dala je i Renata Husinec na temelju svoga dugogodišnjeg iskustva u radu na međunarodnoj suradnji i provođenju Erasmusovih programa na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. U skladu s tim rečeno je da bi već u sljedećoj akademskoj godini Sveučilište Sveti Kliment Ohridski, Matica hrvatska i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mogli zaključiti sporazume kojima bi se precizirala suradnja koja uključuje istraživanje i razmjenu studenata i stručnjaka.

Pred spomenikom Ivanu Vazovu u Sofiji

Domaćini su nam pokazali povijesne i kulturne znamenitosti Sofije, od ostataka antičkog naselja Serdice, starih kršćanskih hramova do palača u kojima su najvažnije ustanove kulturnog, političkog i gospodarskog života. Vidjeli smo mnoge spomenike velikanima bugarske povijesti i kulture, prošetali ulicama, trgovima i lijepim parkovima.

Posjetili smo i Makedonski znanstveni institut.

U Sofiji predstavljene knjige
Matice hrvatske

Sutradan su na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski predstavljene knjige Matice hrvatske. Uvodno je dekanica Mira Markova pozdravila profesore, studente, predstavnicu Veleposlanstva Republike Hrvatske Sanju Guberina i hrvatske goste. Stjepan Sučić je ukazao na potrebu proučavanja hrvatsko-bugarskih odnosa. Stipe Kutleša predstavio je dvije knjige Josipa Ruđera Boškovića iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti: Pomrčine Sunca i Mjeseca, u prijevodu Branimira Glavičića, te Pisma, pjesme i rasprave. Riječju i slikom predstavio je Kutleša životni put i znanstvena djela Ruđera Boškovića. Posebno je istaknuo i njegov dnevnik u kojem je potanko opisao svoje putovanje kroz Bugarsku, kad je 1762. putovao iz Carigrada u Poljsku.

Franjo Husinec govorio je o životu i djelu Frana Gundruma Oriovčanina, hrvatskog liječnika koji je živio i radio u Bugarskoj od 1889. do 1894. Gundrum je naučio bugarski, upoznao bugarske književnike i prevodio njihova djela na hrvatski. Kad se vratio u Hrvatsku, objavio je 1898. u Križevcima „roman iz bugarskog života uoči oslobođenja ispod turskog jarma 1876.“ Ivana Vazova Pod jarmom, a u Zagrebu 1909. knjigu Aleka Konstantinova Baj Ganjo.

Predstavljene knjige darovane su knjižnici Sveučilišta, kao i dvadesetak knjiga iz zbirke Bugarska i Bugari u hrvatskoj knjizi. Nadamo se da će hrvatska povijesna i književna djela o Bugarskoj i prijevodi bugarskih knjiga na hrvatski dobro doći mladim profesorima povijesti, književnosti, arhivistima i dokumentaristima.

Bogata kulturna baština

Naši voditelji pokazali su nam spomeničku baštinu Velikog Preslava, bugarske prijestolnice od 893. do 971. godine. Razgledavali smo ostatke kula i gradova, crkava, dvorova i samostana. Put nas je vodio ne samo do spomenika i znamenitosti iz duboke starine nego i do lijepih susreta sa suvremenom Bugarskom. To smo doživjeli u Sofiji na svakom koraku, a na poseban način u gradovima Šumenu i Velikom Trnovu. Domaćini su nam pokazali veliko povijesno blago s prijateljskom naklonošću i pažnjom i osobito srdačnim gostoljubljem. U Trnovu smo razgledali grad na obalama čarobne rijeke Jantre, koja grad obuhvaća svojim  meandrima. Vidjeli smo rezidenciju bugarskih careva od 12. do 14. stoljeća, stare crkve, ikone, knjige, crkveno posuđe i ruho.

Vraćajući se u Sofiju prolazili smo kroz gradiće i sela i osjetili nešto od njihove suvremenosti. Ubrzo smo došli i do autoceste s koje se lijepo vidi planina Vitoša. U Sofiji smo ponovno razgledavali znamenitosti, vozili se brzom podzemnom željeznicom, prolazili preko ulica antičke Serdice. Angel Nikolov odveo nas je u povijesni muzej. Razgledavali smo različite zbirke, posebno bugarsku spomeničku baštinu 19. i 20. stoljeća. Među eksponatima iz starih vjekova ugledali smo i kameni spomenik s natpisom na hrvatskom jeziku. To je nadgrobna ploča na kojoj je svojevrstan pjesnički način izražena kršćanska žalost i nada:

Ovdie jedan cvit izabran od cvitja.... u zemlju ukopan.

Gizdavi vajmeh cvit jeda opet procavti na saj svit. Čini nam se da je to trag povezanosti Dubrovnika i Bugarske.

Susreti i razgovori na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski te upoznavanje bugarske povijesne baštine na osobito srdačan način dragocjeni su i osobito poticajni za održavanje postojećih i razvijanje novih oblika suradnje. U Zagreb smo ponijeli lijepu zbirku bugarskih zbornika i monografija koje će dobro doći u ostvarivanju znanstvene i kulturne suradnje.